Događaji

POZIV NA SOLIDARNOST!

U posljednjih nekoliko mjeseci svjedočimo dešavanjima koja najviše liče počecima devedesetih – pred nama su slike žena, djece i muškaraca u potrazi za sigurnim utočištem od smrti i razaranja. Devedesetih su to bili ljudi iz Bosne i Hercegovine i drugih država bivše SFRJ, nas 4 miliona, koji smo tražili utočište od rata koji je razarao naše zemlje. Tragali smo za utočištem diljem Evrope i svijeta. Danas svjedočimo milionima ljudi prisiljenih da napuste svoje domove kako bi spasili svoje živote, najosnovije ljudsko pravo. Ne smijemo biti slijepi, ne smijemo ćutati, ne smijemo ostati indolentni.

Samo u Siriji je više od 4 miliona ljudi prisiljeno napustiti svoju zemlju, a ova brojka zastupa samo one izbjeglice koje je registrovao UNHCR u Egiptu, Iraku, Jordanu, Lebanonu, Turskoj i Sjevernoj Africi. Samo mali broj ovih ljudi se usudio na opasni put života ili smrti do Evrope, u nadi da će tu naći sigurnost i spas. Razlika između devedesetih i danas je ta što se izbjeglice iz Bosne i Hercegovine i drugih djelova bivše SFRJ nisu suočavale sa smrću i progonom jednom kada su uspjele da napuste svoje ratom razorene države. Nažalost, to nije slučaj za ljude iz Sirije koji nastavljaju umirati u zemljama tako udaljenim od Sirije kao što je Austrija, ili u smrtonostnom Mediteranskom moru.

Smrt žena, djece i muškaraca koji tragaju za skloništem je jednako besmislena i poražavajuća kao što je i smrt hiljada civilnih žrtava koje umiru u, i oko, Sirije – u Aleppu, Doumi, Zabadani, Homsu, Ar Raggahtu. U Siriji oni umiru od improviziranih takozvanih «eksplozivnih buradi» i drugih ratnih užasa, u Evropi zbog nedostatka solidarnosti i sigurnih i slobodnih prolaza. Umjesto empatije, hrane, skloništa i obećanja za bolju budućnost, dočekani su militarističkom reakcijom, žičanom ogradom, suzavcem, te policijskom i vojnom brutalnošću.

Izbjeglice su zaštićene međunarodnim izbjegličkim pravom. Svaka zemlja u regionu zajedno sa zemljama Evropske unije, kao potpisnice Ženevskih konvencija, su obavezne pružiti zaštitu i sklonište ljudima koji su u nevolji. U pokušaju da preusmjere pažnju sa svojih obaveza vlade Evrope, uz pomoć medija, govore o «migrantskoj krizi», ali mi znamo, iz sopstvenih iskustava, da ovo nije nikakva kriza migranata već kriza (ne)čovječnosti prema ratom i nasiljem protjeranim pojedincima i porodicama. Finansijske kalkulacije evropskih zemalja o tome koliko vrijedi spašavanje jednog ljudskog života se prepliću sa ksenofobijom i rasizmom.

Umjesto što dopuštamo medijima i vladama da kriminaliziraju i problematiziraju ljude koji su u nevolji i potrebi, praveći od njih nelegalne migrante i nazivajući ih sigurnosnim rizikom za zemlje u koje dolaze, moramo se podsjetiti o čemu se ovdje u stvari radi. Stvarni problem su ratovi i nasilje u Siriji, Bliskom Istoku i Africi koji donose beskrajne patnje ljudima, a za koje snosimo znatnu odgovornost – nemojmo zaboraviti da je jedan od razloga ratova i nasilja u ovim zemljama upravo globalna eksploatacija resursa i borba za moć koje su kreirali evropski kolonizatori, a i danas ih održavaju zapadne sile i korporacije. Stvarni problem ovdje je nemogućenost (ili direktno odbijane) da se zaustave ratovi i nasilje. Problem nisu ljudi koji traže sklonište, zaštitu i bolju budućnost!

Kao građani i građanke BiH, sa sopstvenim iskustvom smrti, razaranja i očaja, duboko smo dirnuti/e sudbinom ljudi iz Sirije i drugih zemalja koji dolaze u Evropu riskirajući svoje živote, te duboko osramoćeni/e postupcima regionalnih i EU vlada. Ogorčeni smo na impotentnost međunarodne zajednice da odgovori na pozive sirijskog i drugih naroda da zaustave upotrebu «eksplozivnih buradi», da zaustave ubijanja, da osiguraju mir.

Dok zapadne zemlje u fokus stavljaju «rješavanje migracione krize», mi mirovni aktivnisti i aktivistkinje iz Bosne i Hercegovine, pozivamo vladu BiH da otvori granice naše zemlje i omogući slobodan i nesmetan prolaz izbjeglicama i/ili migrantima, te da odobre azile svima koji žele ostati u BiH. Pozivamo naše sugrađane i sugrađanke da pokažu humanosti, solidarnost i empatiju sa izbjeglicama i migrantima dokle god oni borave u našoj zemlji.

Također pozivamo međunarodnu zajednicu da:

  1. Zaustave rat u Siriji, kao prioritet broj jedan u rješavanju «krize»; da zaustave ratove u drugim zemalja uključujući zemlje na Bliskom Istoku (izmeđuostalih u Palestini, Afganistanu, Iraku, Jemenu i Libiji) i u Africi (Eritrea, Sudan, Somalia, DRC itd.); da zaustave dalju globalnu militarizaciju.
  2. U toku mirovnih pregovora zahtjevaju bezuslovan prekid vatre i garantiraju bezuslovan pristup humanitarnoj pomoći za stanovnike Sirije i drugih zemalja zahvaćenih nasiljem;
  3. Otovore granice te poštuju međunarodne pravne obaveze da zaštite tražioce azila diljem Evrope; pomoć izbjeglicama ne smije stati na osiguranju sigurnog prostora, također moramo osigurati da izbjeglice mogu putovati i kretati se slobodno i legalno do sigurnih teritorija kako bi dobili pristup pravima koja su im zagarantovana – međunarodna zaštita, azil i integracija – gdje god je to moguće;
  4. Osigurati potpuni i nediskriminatorni pristup pravdi za civilne žrtve rata.

JAVNI POZIV ZA NEVLADINE ORGANIZACIJE!

Fondacija za osnaživanje žena uz finansijsku podrškuTRAG Fondacije objavljuje javni poziv za nevladine organizacije, koje do sada nisu finansirane od strane Fondacije za osnaživanje žena, fokusiran...
Više...

"Kupovina šivaćih mašina u svrhu ekonomskog osnaživanja žena!

U Zavidovićima je udruženje Pašinke impelentiralo agendu u periodu od 20.02.-30.04.2019.godine, koju je usmjerilo na konkretnu podršku osnaživanju žena tj. projektom nabavke šivaćih mašina i materi...
Više...

"Agenda žena općine Kalesija"

U periodu od 08.11.2018.godine., do 26.04.2019.godine, udruženje "Snaga nezavisne žene" iz Kalesije je uz finansijsku podršku Fondacije za osnaživanje žena, implementiralo inicijativu "Agenda žena ...
Više...